To mi je jedna od najdražih priča, tj. "prvog mjuzikla za malene".
Tako je i Moj Kolačić navikao slušati ovu krasnu "pričopjesmicu".
A mama (ja) ,odlučila je svojem Malom Kolačiću prikazati kako i kud ide mali ježić!
Jako volim karton, možeš s njim sve! Oblikovati, bojati, rezati, farbati, a kad se zasitiš - reciklirati!!!
Ovo je slikovita priča o izradi svevremene "Ježeve kućice" Branka Čopića
Treba vam:
kolaž papir, škare, kutija, štapići, spužvica za pranje suđa, sprej u boji, široka pik traka , klamerica, ljepilo
i malo mašte i volje.
Prvo sam oblikovala kazališnu scenu od kutije.
Dodala staro drvo od spužvica i staru bukovu kladu od koluta od iskorištenog selotejpa.
Kao inspiracija je poslužila slikovnica s ilustracijama koje su , rekla bih vječne!
Kako je vrlo bitan detalj dan i noć , a Mali Kolačić mora naučiti razliku , napravila sam sunce i mjesec koji prate dolazak poštara Zeca po danu i Sovin huk po noći!
Tu je naravno i stol za gozbu (dolje desno ispod mjeseca) gdje Ježurka Ježić i Lisica Mica večeraju.
Dok se boja na sceni sušila
Ovaj put sam odlučila da će svi nastati od kutije i kolaž papira , a Mali Kolačić će biti velika pomoć prilikom ljepljena i sastavljanja.
I tako nastade Lisica Mica
Poštar Zec
I svi ostali junaci
Po šumi,
širom,
bez staze, puta,
Ježurka Ježić povazdan luta.
Lovom se bavi, često ga vide,
s trista kopalja na juriš ide.
bez staze, puta,
Ježurka Ježić povazdan luta.
Lovom se bavi, često ga vide,
s trista kopalja na juriš ide.
I vuk, i medo, pa čak i ovca,
poznaju ježa, slavnog lovca.
Jastreb ga štuje, vuk mu se sklanja,
zmija ga šarka po svu noć sanja.
....
Po šumi, danas, bez staze, puta
Ježurka Ježić lovi i luta.
Vještak i majstor u poslu svom,
radi i čuva rođeni dom.
Bajkovito!!!